U osnovne škole upisano oko 19.000 učenika manje, manje je i studenata

0
19

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o utvrđivanju opravdanih razloga humanitarne prirode za produženje privremenog boravka državljanima Sirijske Arapske Republike, javlja Anadolu Agency (AA).

Pod opravdanim razlozima humanitarne prirode smatraju se nepovoljna sigurnosna situacija i stanje životne ugroženosti u Sirijskoj Arapskoj Republici. Produženje privremenog boravka iz humanitarnih razloga u trajanju najduže do jedne godine može se odobriti državljaninu Sirijske Arapske Republike na njegov zahtjev ukoliko ima odobrenje privremenog boravka izdato na osnovu ove odluke i koje nije protivno Zakonu o strancima. Postupak za produženje privremenog boravka iz humanitarnih razloga provodi Službaza poslove sa strancima. Protiv rješenja Službe stranac može izjaviti žalbu Ministarstvu sigurnosti BiH.

Istovremeno, Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Ministarstva sigurnosti o stanju uoblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata u 2018. godini. Službi za poslove sa strancima od januara do decembra prošle godine prijavljena su 23.902 nezakonita migranta na teritoriji BiH, a namjeru da zatraži azil je iskazalo 22.499 osoba, dok je njih 1.567 podnijelo zahtjev za azil.

Najveći broj migranata je iz Pakistana (7.770), Irana (3.663), Sirije (3.017), Afganistana (2.780) i Iraka (2.184). Ostale zastupljenije grupe migranata su iz Libije (879), Palestine (752), Alžira (477), Bangladeša (452) i Indije (416). Tokom prošle godine zabilježen je kontinuirani rast broja migranata u BiH sve dooktobra, nakon čega slijedi pad priliva migranata u BiH.

Vijeće ministara BiH će se, nakon što Ministarstvo finansija i trezora ugradi danas prihvaćene tehničke korekcije, na narednoj sjednici izjasniti o nacrtu zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2019. godinu.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2019. godini iznose 966 miliona KM, što je više za 16 miliona KM, a servisiranje vanjskog duga iznosi 825.760.678 KM i manje je za 178.301.651 KM u odnosu na prethodnu godinu.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog statusnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o aktivnostima koje provodi Agencija za evropsku graničnu i obalsku stražu na teritoriji Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i Evropska unija zaključivanjem ovog sporazuma jačaju i institucionaliziraju graničnu saradnju, uključujući usaglašavanje operativnog plana, pojednostavljenje i ubrzanje obavljanja zajedničkih intervencija na granicama, kao i saradnju s drugim agencijama i tijelima EU.

Saradnja uključuje i zajedničke operacije koje podrazumijevaju djelovanje za suzbijanje nezakonitih imigracija, odnosno prekograničnog kriminala.

Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o nepreferencijalnom porijeklu robe u cilju zaštite privrednika i javnog interesa. Donošenjem ove odluke želi se osigurati da svi učesnici u postupku imaju tačno utvrđena prava, obaveze i odgovornosti. Odlukom se, između ostalog, propisuju uvjeti i postupak za stjecanje nepreferencijalnog porijekla robe, potrebna dokumentacija, administrativna saradnja te kontrola i nadzor. Ova odluka polazi od Zakona carinskoj politici u BiH, propisa EU koji regulišu ovuoblast, pravila Svjetske trgovinske organizacije i smjernica Svjetske carinskeorganizacije.

Više od pola državnih šuma je certificirano, navodi se u informaciji o koordinacijii usklađivanju procedura za ispunjavanje međunarodnih obaveza i trgovinskihstandarda u vezi sa Uredbom o drvetu Evropskog parlamenta i Vijeća (EU br. 995/2010) o utvrđivanju obaveza privrednih subjekata koji stavljaju u prometdrvo i proizvode od drveta koju je usvojilo Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici. Prema Informaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, šest javnihšumsko-privrednih preduzeća posjeduje FSC FM / COC certifikate, dok su ostalapreduzeća u fazi pripreme za certificiranje šuma ili planiraju ući u ovaj proces.

Certificiranje državnih šuma u BiH evidentno je dovelo do rasta izvoza drvnog sektora koji ostvaruje pozitivni trgovinski bilans i u ukupnom bh. izvozu učestvuje sa 12 posto. Ovaj sektor izvozno je orijentiran i ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni sa stalnim trendom povećanja izvoza i ubraja se u najznačajnije izvoznike BiH.

U 2016. godini izvoz državnog sektora iznosio je 1.188.865.450 KM, što je za 12,1 posto više u odnosu na 2015. godinu, a u 2017. godini povećan je za 9,2 posto i dosegao je 1.297.918.763 KM.

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa o poduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta u kojoj se navodi da postoje značajni razvojni potencijali u ovoj oblasti te se nastavljaju aktivnosti za njeno unapređenje.
Poljoprivredno zemljište u BiH je primarni prirodni resurs koji uvjetuje obim i strukturu poljoprivredne proizvodnje. Ukupno zasijane površine u prosjeku iznose oko 530 hiljada hektara, a od toga su ugari i neobrađene oranice oko 480 hiljada hektara.

Prema statističkim podacima za 2017. godinu, u proljetnoj sjetvi je zasijano 526.554 hektara, a u jesenjoj sjetvi 118.667 hektara, što je za 7.586 hektara ili sedam posto više nego uprethodnoj godini. U strukturi zasijanih površina oko 60 posto je zasijano žitima, 24 posto krmnim biljem, 13 posto povrćem, dva posto industrijskim biljem, a na oko jedan posto površina sujagode i maline, dok je na 0,2 posto površina zasijano aromatično, začinsko i medicinskobilje.

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o provođenju Regionalne agende zainvesticionu reformu (RIRA) sa Akcionim planom koji sadrži paket reformskih aktivnosti koje će organi vlasti Bosne i Hercegovine provesti u 2019. i 2020. godini radi postizanja ciljeva utvrđenih ovom agendom. Reformske aktivnosti su strukturirane prema oblastima investicione politike i to: ulazaki uspostavljanje investicija, njihova zaštita i zadržavanje te privlačenje i promocijainvesticija.

Cilj ove agende reformi u oblasti investicija je veća usklađenost investicionih politikašest ekonomija Zapadnog Balkana sa standardima Evropske unije (EU) i dobrom međunarodnom praksom u okviru strategije jugoistočna Evropa 2020, Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i pretpristupnih procesa iprocesa pristupanja Evropskoj uniji. Ova agenda je konačno odobrena na Samitu premijera zemalja Zapadnog Balkana u Londonu, 10. jula 2018. godine.

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Ministarstva civilnih poslova ostatističkim pokazateljima u obrazovanju, i to predškolskom, osnovnom, srednjemi visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini. U školskoj 2017/18. godini u 321 predškolsku ustanovu (187 javnih i 134 privatnih) upisano je 25.889 djece, među kojima je njih 544 sa posebnim potrebama.

U odnosu naprethodnu školsku godinu broj predškolskih ustanova je manji za 3,3 posto, a broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 3,9 posto. Zbog popunjenosti kapaciteta, u 2017/18. godini, ukupno 2.777 djece nije primljeno u predškolske ustanove. Osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem ostajunaj značajniji prioriteti u ovoj oblasti.

U školskoj 2017/18. godini u 1.817 osnovnih škola upisano je 282.946 učenika. Od ovog broja, 48 škola je za djecu s posebnim potrebama.

U odnosu na prethodnu godinu broj upisanih učenika u osnovnim školama manji je za 19.187. U istoj školskoj godini u 311 srednjih škola upisano je 124.148 učenika, što je u odnosuna 2016/17. školsku godinu manje za 2.676 učenika, ili za 2,1 posto.

Prema podacima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, u našoj zemlji je 50 licenciranih visokoškolskih ustanova, dok se na listi akreditovanih visokoškolskih institucija Agencije za razvoj visokog obrazovanja iosiguranje kvaliteta BiH nalazi 30 visokoškolskih ustanova, od čega dvije sa uvjetnom akreditacijom.

U akademskoj 2017/18. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući iintegrisane studije, u zimski semestar upisana su 93.984 studenta, među kojima je 11.058 apsolvenata. U istom periodu na postdiplomske, magistarske, master ispecijalističke studije upisano je 11.360 studenata, dok je na doktorske studije upisano856 studenata. U periodu od 2013. do 2018. godine smanjen je broj studenata za 19.306. Ukupni javni izdaci za formalno obrazovanje u Federaciji BiH u 2017. godini iznosili su 841.304.201 KM, a u Republici Srpskoj 407.935.376 KM.

U BiH Realizacijom šest odobrenih potprojekata iz multidonatorskog Fonda Regionalnog programa za stambeno zbrinjavanje (RSP), kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Evrope, u BiH će biti osigurana 3.192 stambena rješenja za 10 hiljada osoba. Navodi se ovo u izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o provođenju Okvirnog sporazuma između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine uvezi sa Regionalnim programom za stambeno zbrinjavanje (RSP).

Do kraja 2018. godine završena je izgradnja 520 objekata sa ukupno 699 stambenih jedinica, od kojih je sedam zgrada sa 185 stanova i 514 porodičnih kuća. U toku je obnova i izgradnja 855 stambenih jedinica, od čega 509 kuća i 346 stanova. Regionalnim stambenim programom predviđena su stambena rješenja za gotovo 27.000 domaćinstava izbjeglih i raseljenih osoba u četiri zemlje regiona, odnosno oko 74.000korisnika, od kojih je u BiH 5.400 porodica ili 14.000 izbjeglih i raseljenih. Realizacijom šest odobrenih potprojekata u BiH se ostvaruje više od 70 posto ciljeva premabroju osoba koje će biti stambeno zbrinute predviđenim Okvirnim sporazumom.

(Izvor:fokus.ba)